Mogu li se nove plaže graditi održivo?.
U Zagrebu, 6. listopada 2022. godine održala se druga radionica u sklopu projekta Beachex, pod nazivom Održiva gradnja plaža – gradnja novih i povećanje kapaciteta postojećih plaža (BEACHEX 2019-2023). Na radionici su prezentiraana nova saznanja i rezultati projekta Beachex o dohranjivanju plaža, kao i iskustva različitih stručnjaka u području građevinarstva, geologije i biologije te iskustva projektiranja i upravljanja plažama.
Na istoj je u ime udruge Argonauta sudjelovala članica Mirta Mudronja, koja nam prenosi glavne dijelove:
“Radionica je zapravo bila niz predavanja. Predavači su predstavili svrhu projekta, izložili primjer Velike Britanije na tu temu, prikazali neke metode kojima se služe u svojem radu, te predstavili primjere loše i dobre prakse u Hrvatskoj.
Neki podaci koji su dosad prikupiljeni:
– 1904 plaže u HR ukupne duljine 6373 km (prosječno 370 m) čine 6% obale
– od tog broja, 355 plaža se dohranjuje (nasipava), ali u odnosu na Italiju ili Španjolsku s
izrazito malom količinom materijala u prosjeku (0,19 m3/m vs. ITA 6,5 m3/m vs. ŠPA 42 m3/m).
– 25% plaža je po procjeni umjetno
– trend je oko 10 novih plaža godišnje.
Velika Britanija ima multidiscplinaran pristup, razvijen nacionalni plan i suradnju a lokalnim zajednicama što nije baš za usporediti s Hrvatskom s obzirom na ekstremne uvjete i rizike koje trpi njihova obala, kao i bogatstvo koje ta država ima i može uložiti.
Na radionici su predstavljeni podaci o geologiji plaža:
– starost plaža (mlade tvorevine, oko 6500 godina im je tek)
– izvori materijala (obalne stijene, rijeke, more)
– veličina čestica (šljunak > 2 mm, pijesak, mulj < 0,063 mm); najčešći sediment je pijesak
– plaže u HR su pretežno karbonatne šljunčane.
Pri nadohrani plaže treba obratiti pažnju na:
– veličinu zrna (brzina trošenja; također vrlo sitne čestice mogu prekriti i uništiti žive organizme u podmorju – nestajanje staništa i bioraznolikosti (periske, posedonija…); sitnih čestica ispod 0,063 mm u materijalu za nasipavanje bi trebalo biti max. 5% (može i više, ali tada je potrebna ispred biti nasuta barijera od čvrstog materijala);
– oblik zrna (utječe na kretanje materijala);
– mineralni sastav (može npr. utjecati na temperaturu tla, indirektno i npr. na spol kornjača
na tim plažama (!)); kvarc (obluci iz rijeka) vs. karbonat (tucanik);
– ne bi smjelo biti organskog materijala jer tada dolazi do cvjetanja mora;
– treba ispuniti i turističke zahtjeve (procijeniti potreban kapacitet).
Osim vrste tla, bitna je orijentacija plaže na mikrolokaciji, smjerovi i intenzitet vjetrova, klimatske promjene (razina mora) itd.
U ispitivanju ovih uvjeta se koriste:
– dugotrajni video monitoring (kao web-cam na plaži) najmanje 1 godinu (što je duži period to su pouzdaniji podaci);
– snimanje dronom;
– klasično geodetsko snimanje s terena;
– numerički modeli (računalne projekcije).
Utjecaj ljudskog faktora:
– problem lošeg materijala za nasipavanje kao što je obična zemlja (organski materijal vrlo sitnih čestica poguban je za podmorje);
– neriješeno pitanje odlaganja građevinskog otpada;
– nepročišćena kanalizacija;
– marikultura (ribogojilišta su izuzeta iz područja Natura 2000).
U predavanju o projektiranju plaža pričalo se o važnosti sekundarne plaže – obalne šetnice i vegetacije iza samog sunčališta (primarna plaža), o postojećem stanju, korištenju plaže, potrebama za sadržajima i prihvatnom kapacitetu (5-6 m2 po ležaljci za optimalan komfor), disperziji korisnika prema neuređenim prirodnim plažama jednostavnim uređivanjem pristupnih puteva.
Na radionici je pohvaljena praksa grada Vodica, gdje se materijal na jesen vraća na obalu kako ga more ne bi zimi odnijelo, te u proljeće opet ravnaju teren i pripremaju za sezonu. Na ovaj način uštede i do 70% materijala. A ispituju i novu vrstu materijalaza naspipanje koji se možda neće toliko migrirati čime će smanjiti potrebu za nasipavanjem.
Najgori primjer u RH je devastacija obale bivše vlasti iz Podgore, te pozitivni napori nove mlade vlasti da isprave tu grešku, osvijeste lokalno stanovništvo i buduće generacije o važnosti očuvanja obalnih plažnih resursa.
Ova je tema izrazito bitna lokalnim zajednicama, pa tako i murterskoj, kako bi mogli uskladiti potrebe za turističkim kapacitetima, a da pritom ne unište upravo tu granu koja im je glavni izvor prihoda, uz ostale grane poput ribarstva i dr. Projektanti plaža moraju isto biti upoznati s navedenim temama, jer nažalost elaborati utjecaja na okoliš se rade prema općim podacima, ne uzimavši u obzir mikrolokaciju.”
Visoka učestalost dohranjivanja, porast troškova i manjak strategije razvoja obalnog prostora upućuju na neodrživost trenutne prakse dohranjivanja plaza.
Udruga Argonauta pratit će projekt i informirati lokalne samouprave na otoku i u bližoj okolici o zaključcima ovog projekta i smjernicama koje će iz istog prozaći.
