Električna vozila u Hrvatskoj.

Emisije CO2 imaju veliki utjecaj na našu klimu i okoliš. One doprinose efektu staklenika i globalnom zatopljenju, a oko 25% emisija CO2 dolazi iz sektora prometa. Električno vozilo (EV) je ono koje radi na električnu energiju, pomoću baterije ili kao plug-in hibrid. Električna vozila su rješenje koje obećava, posebno kada se pokreću obnovljivom energijom, budući da bi mogla biti CO2 neutralna. To ih čini važnima u smanjenju štetnih učinaka vozila na okoliš, pa…

…koji su propisi EU-a o automobilima na benzin i dizel?

EU čini velike napore za postupno ukidanje benzinskih i dizelskih automobila kako bi smanjila emisije CO2 i potaknula održivi prijevoz. U ožujku 2023. EU je donijela zakon prema kojem svi novi automobili i kombiji prodani u EU moraju imati nultu emisiju CO₂ do 2035. To znači smanjenje emisije CO₂ od 55% od novih automobila između 2030. i 2034. u usporedbi s 2021.godinom.

Kao dio EU, Hrvatska mora poštovati te propise. Vlada Republike Hrvatske već je počela podupirati ovu promjenu infrastrukturom alternativnih goriva i državnim subvencijama za električna vozila, pokušavajući smanjiti troškove električnih vozila i poticati više ljudi da prijeđu na čistiji prijevoz, ali…

…kakvo je trenutno stanje električnih vozila (EV) u Hrvatskoj?

Prema podatcima o europskom prometu (Eurostat, studeni 2024.), 2023. godine vozila na električni pogon činila su više od četvrtine svih novih registracija osobnih automobila u Švedskoj (38,6%), Danskoj (36,1%), Finskoj (33,8%) i Nizozemskoj (30,8%). Nasuprot tome, u Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj, Italiji i Grčkoj udio je bio ispod 5,0%.

Registracije novih osobnih automobila, prema vrsti pogona motora

Iako podatci koje smo upravo iznijeli nisu ohrabrujući, hrvatsko tržište električnih vozila raste, uz sve više punionica i subvencije države. U 2024. godini u Hrvatskoj je bilo 63.806 novih registracija automobila, od čega 1.915 električnih vozila (BEV). To je povećanje od 18,36% u odnosu na 2023. Električna vozila sada čine oko 3,0% tržišta, u odnosu na 2,9% prethodne godine. Tesla Model 3 je najprodavanije EV s 371 prodanih, a slijedi ga Tesla Model Y s 225 prodanih. Kineski brendovi poput MG i Dongfeng postaju popularni, a MG4 prednjači među njima.

Ipak, kupnja električnih vozila u Hrvatskoj ide sporije u usporedbi s nekim zemljama EU-a. Na primjer, predviđa se da će Norveška i Nizozemska imati 99,9% prodaje novih automobila na električni pogon do 2035. godine. Hrvatski tržišni udio u električnim vozilima bio je 1,47% u 2020. godini, s očekivanjima da će dosegnuti 28,25% do 2035. godine.

Ali prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj nosi sa sobom i neke izazove…

• Ekonomski učinak: prelazak s benzinskih i dizelskih vozila može utjecati na poslove u tradicionalnoj proizvodnji i održavanju vozila. A ljudi uvijek moraju biti dio jednadžbe održivosti.
• Razvoj infrastrukture: kako bi podržala više električnih vozila, Hrvatska mora poboljšati svoju infrastrukturu za punjenje, osiguravajući lak pristup punionicama.

Ukratko, koje su prednosti i nedostatci električnih vozila u Hrvatskoj?

Prednosti

Prednosti za okoliš:

• Smanjeno onečišćenje zraka: električna vozila ne proizvode ispušne plinove, poboljšavajući kvalitetu zraka, posebno u gradovima.
• Manje zagađenja bukom: električna vozila su tiša od tradicionalnih vozila, čineći urbana područja mirnijima.
• Niže emisije stakleničkih plinova: kada se pune obnovljivom energijom, električna vozila smanjuju emisiju stakleničkih plinova u usporedbi s tradicionalnim automobilima.

Ekonomske koristi:

• Državne subvencije: Hrvatska nudi subvencije za smanjenje troškova električnih vozila, čineći ih pristupačnijima.
• Niži troškovi: gorivo za EV vozila su povoljnija, što dovodi do ušteda tijekom vremena.
• Energetska neovisnost: električna vozila smanjuju ovisnost o uvezenoj nafti, poboljšavajući energetsku sigurnost Hrvatske.

Nedostatci

Problemi s infrastrukturom:

• Nedovoljan broj punionica: Nema dovoljno stanica za punjenje, što dovodi do poteškoća na duljim putovanjima.
• Dulje vrijeme punjenja: Za punjenje EV potrebno je više vremena nego za punjenje goriva u automobil na dizel ili benzin.
• Vremenske karakteristike: EV-i mogu izgubiti domet i performanse u ekstremnim vremenskim uvjetima.

Ekonomska razmatranja:

• Visok početni trošak: Unatoč subvencijama, električna vozila još uvijek koštaju više od tradicionalnih vozila.
• Zbrinjavanje baterija: Recikliranje litij-ionskih baterija može biti problematično i imati negativan utjecaj na okoliš.

Sigurnosna pitanja:

• Sigurnost baterija: U slučaju nesreća, EV baterije mogu predstavljati sigurnosne rizike, uključujući požare.

A koje su Vladine politike i buduće projekcije?

• Vlada RH radi na povećanju korištenja električnih vozila s nekoliko ključnih inicijativa:
• Proširenje infrastrukture za punjenje: Hrvatska planira dodati 100-200 brzih punionica do 2025., s ciljem da na glavnim cestama ima stanicu svakih 60 kilometara.
• Ulaganje u punionice: Hrvatska gospodarska komora pokrenula je investiciju vrijednu 200 milijuna eura za poboljšanje infrastrukture punionica do 2030. godine, u skladu s propisima Europske unije.
• Poticaji za kupnju: 2024. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio je 15 milijuna eura za pomoć pri subvencioniranju kupnje energetski učinkovitih vozila, nudeći do 9000 eura za BEV.

Očekuje se da će ovi napori potaknuti korištenje električnih vozila u Hrvatskoj, a do 2035. udio električnih vozila na tržištu novih automobila mogao bi biti čak i viši od očekivanih 28,25%, što bi moglo doseći razine slične vodećim zemljama EU-a.

Uzimajući sve u obzir…

Električna vozila nude i ekološke i gospodarske koristi u Hrvatskoj, ali postoje izazovi kao što su ograničena infrastruktura za punjenje, viši troškovi nabave i problemi s odlaganjem baterija. Kako bi usvajanje električnih vozila bilo uspješno, Hrvatska mora nastaviti ulagati u infrastrukturu, nuditi poticaje potrošačima i upravljati recikliranjem baterija. Osim toga, prelazak na električni javni prijevoz u Hrvatskoj također bi mogao imati značajne ekološke i ekonomske prednosti.

Uz stalnu potporu Vlade i pažljivo planiranje, Hrvatska može izgraditi održiviji i učinkovitiji prometni sustav. Međutim, samo će vrijeme pokazati jesu li trenutačne mjere primjerene ili pak da postojeće politike ne ispunjavaju ambicije potrebne za učinkovito rješavanje problema koji utječe na sve nas.

*Mišljenja iznesena u članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove federalnog
Ministarstva za gospodarska pitanja i klimatske promjene (BMWK).